Svibanjski prevrat 1903.

Svibanjski prevrat (srp.: Majski prevrat) bio je vojni udar u kojem je skupina srpskih vojnih časnika predvođenih Dragutinom Dimitrijevićem-Apisom ubila srpskog kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu ženu kraljicu Dragu te na srpsko prijestolje ustoličila dinastiju Karađorđevića. Prevrat je imao značajan utjecaj na politiku Kraljevine Srbije, jer je svrgnuta dinastija Obrenovića vodila pro-austrougarsku politiku, dok su se novoustoličeni Karađorđevići u politici počeli oslanjati na Francusku.

Vojni časnici koji su proveli prevrat iz 1903. godine imat će u godinama do početka Prvog svjetskog rata veliki utjecaj na vlast u Srbiji, koja će podržati njihove agresivne planove da se organiziraju četnički odredi koji će provoditi gerilske aktivnosti na području Turske, a po mogućnosti i na području Bosne i Hercegovine pod Austrijskom vlašću. Oni su osnovali tajnu velikosrpsku organizaciju Crna ruka, u kojoj će osloncem na srpsku vojsku i obavještajne službe 1914. god. organizirati atentat na austro-ugarskog prestolonasljednika nadvojvodu Ferdinanda, što je bio povod Prvom svjetskom ratu.